Astronomski Magazin

Najveći teleskop na svijetu, koji će za red nekoliko veličina premašiti sve dosadašnje orijaše za pogled prema zvijezdama, graditi će se na planini Cerro Armazones (3060 m nadmorske visine) u Čileu, odlučeno je 26. aprila na sjednici održanoj pri Europskoj južnoj opservatoriji (ESO).

Lokacija budućeg najvećeg teleskopa na svijetu E-ELT na Cerro Armazones u Čileu

Nakon pomnih ispitivanja nekoliko potencijalnih lokacija diljem svijeta Cerro Armazones je ocijenjen kao najpovoljnije mjesto za smještaj orijaša kakvog svijet nije vidio. Nemalu ulogu odigrala je činjenica kako je nebo vedro tijekom 320 dana na godinu ali i blizina (dvadesetak km) drugog „astronomskog vrha“ Cerro Paranal na kojem su smješteni teleskopi iz sustava VLT-VLTI.

E-ELT (European Extremely Large Telescope) će biti div s promjerom zrcala od čak 42 m. Dosadašnji najveći teleskopi na svijetu imaju promjer zrcala od desetak metara, a proslavljeni Hubbleov svemirski teleskop „svega“ 2,4 m!

Usporedba veličina E-ELT s automobilom i interkontinentalnim putničkim avionom

E-ELT će imati masu od preko 5.000 tona! Njegovo zrcalo naravno neće biti odliveno iz jednog komada već će se na odgovarajuću konstrukciju postaviti čak 984 manja zrcala koja će uz preciznu mehaniku i računalno upravljanje raditi kao jedinstven teleskop ekvivalentnog promjera zrcala od 42 m.

Šest specijalnih lasera stvarat će umjetne zvijezde kako bi se osigurala savršena orijentacija teleskopa no oni će prvenstveno služiti kako bi opto-elektronska oprema "ispeglala" atmosferske turbulencije i neutralizirala smetnje što će u konačnici dati stotinu puta bolje performanse od najnovijeg izdanja Hubbleova svemirskog teleskopa! Smatra se kako će E-ELT omogućiti astronomima da vide i same diskove planeta oko drugih zvijezda, kao i praćenje aktivnosti (detekcija zvjezdanih pjega) na zvijezdama u našoj galaktici. Moći će jasno razlučiti i snimiti pojedinačne zvijezde u zbijenim globularnim jatima čak i u drugim galaktikama lokalne grupe. Poslovi oko gradnje teleskopa i prateće infrastrukture krenuti će krajem ove godine a sam teleskop bi trebao postati operativan 2018. Troškovnik gradnje procjenjuje se na najmanje milijardu i pol eura, za što su dijelom sredstva već osigurana.