Astronomski Magazin

Znanstvenici već desetljećima razmišljaju o stvaranju „sigurnosne kopije“ naše civilizacije, svojevrsne suvremene Noine arke u kojoj bi bile pohranjene DNA svih danas na Zemlji postojećih biljaka, životinja ali i čovjeka, „negdje“ u Sunčevom sustavu.

Eksplozija na Suncu s gigantskim CME izbojem prema Zemlji u hipu može uništiti život na Zemlji

Svijesni smo kako je svemir a time i naš planet sve samo ne mirno, statično mjesto, već izuzetno dinamični i opasni krajolik koji u trenu može s pozornice događanja izbrisati cijeli ekosustav.

Katastrofične mogućnosti udara većeg asteroida u Zemlju, pucanja Zemljine kore, eksplozije bliskih supernovih zvijezda,  namjerno nuklearno-kemijsko-biološko pustošenje planete, samo su neki od malo vjerojatnih, ali ipak mogućih, scenarija događanja u bližoj ili daljnjoj budućnosti.

Supernova zvijezda u našoj blizini sterilizirala bi naš planet, u takvom slučaju ništa nas ne bi moglo spasiti

Čovječanstvo po prvi puta u svojoj povijesti ima znanje i moć da u slučaju takovog razvoja događaja očuva svoju i druge vrste.

Dr. Bernarda Foinga, voditelj tima znanstvenika pri Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA), kaže kako se ozbiljno razmišlja o postavljanju bio-habitata na Mjesecu koja bi sadržavao svojevrsnu DNA knjižnicu svakog živog bića i biljke na planeti. Na taj način bi se osiguralo preživljavanje vrsta te omogućilo ponovno naseljavanje istih na Zemlji ili nekom drugom svijetu u slučaju nekog katastrofičnog scenarija na Zemlji. Kao znatno povoljniju lokaciju za takav grandiciozni pothvat Dr. Foing spominje i planet Mars. Od svih lokacija u našem planetarnom sustavu, Mars je najprihvatljiviji dom budućim ljudskim kolonizatorima ili (ne)sretnicima s ljudske slamke spasa – Noine arke!

Sudar s asteroidom veličine Istre na Zemlji bi uzrokovao kraj bilo kakve vrste života

Uz obilato korištenje odgovarajućih metoda i postupaka poznatih pod nazivom teraformiranje (prilagodbe drugih nebeskih tijela prema našim potrebama), bilo bi moguće u veoma kratkom roku na Marsu ostvariti životne uvjete vrlo slične današnjim prilikama na Zemlji! No, i u toj situaciji biti će nužno još negdje, sigurnosti radi, imati „rezervnu kopiju civilizacije“, stoga se Mjesec zaista nameće kao jedan od sigurnih kandidata za očuvanje naše budućnosti.

Astrobiologija ne proučava samo život izvan Zemlje već i kako očuvati Zemaljski život drugdje u svemiru.

Ovakvi planovi i razmišljanja na prvi pogled izgledaju poput (loše) znanstvene fantastike. Svijest o problematici doprla je i do političara što daje nadu kako bi i financijska strana za novu Noinu arku mogla biti osigurana u bliskoj budućnosti..

Pogledajte mlad Mjesec ovih dana na našem večernjem nebu. Pusto, hladno, bezživotno nebesko tijelo u narednim bi desetljećima ili stoljećima moglo postati dom DNA uzoraka naših potomaka-svojevrsni zalog za sigurnu budućnost.