Astronomski Magazin

Ima ga – nema ga, i tako godinama, desetljećima ili stoljećima čak! Riječ je naravno o životu na crvenoj planeti. Još od davnina, a naročito u razdoblju procvata instrumentalne astronomije znanost i javnost svako malo vode bitku s pitanjem postojanja života na Marsu.

Viking 2 na Marsu 1976 godine

Astrobiologija je raznorazne „kanale“ i „ljudske glave“ na Marsu smjestila u domenu žutih medijskih prepucavanja, no rezultati astrobioloških istraživanja, dobijeni zahvaljujući radu robotičkih sondi na Marsu, svako malo osvanu u novom svijetlu saznanja.

NASAine misije Viking 1 i 2 sredinom osamdesetih poslane su na Mars kao nepokretni statični laboratoriji (landeri) s ciljem da pronađu Marsovce.

Iako su prve analize koje su landeri tamo načinili popraćene euforijom, nekoliko naknadnih ipak je na pitanje ima li života na crvenoj planeti odgovorilo negativno.

Carl Sagan pored radnog modela Viking-2 negdje u pustinjama SAD

No Chris McKay iz NASAina Ames Research Center uspoređuje rezultate dobijene prije 32 godine s onima koje je na Zemlju prije tek nekoliko desetaka mjeseci prenio Mars Phoenix Lander (MPL). Prema njegovom razmišljanju ispada kako su Viking 1 i 2 na mjestima slijetanja možda ipak pronašli tkz. blokove života. MPL je bio drugačije koncipiran, a kako stvari stoje zapravo smo kod misija Viking mi sami uništili mogućnost dokazivanja postojanja života na Marsu. Postojanje peroklorata na ili ispod tamošnjeg tla ne znači ništa, no obzirom je isti važan u razumijevanju života obje ove misije mogu nam dati smjernice kako zapravo tražiti život na susjednoj planeti. U Journal of Geophysical Research-Planets McKay i ekipa objavili su reanalizu podataka s Vikinga po kojoj ispada da su oba Vikinga sletjela u područje s postojanjem organske materije, ipak to ne mora značiti život na Marsu jer ona može nastati i iz neorganskih procesa! Zanimljivo je da su tadašnji istraživači postojanje ove materije pripisali nedovoljnoj sterilizaciji laboratorija na Vikinzima!

Što se zaista tamo zbiva trebao bi odgonetnuti veliki Mars Science Laboratory. NASAin veliki rover pogonjen malim nuklearnim reaktorom velike autonomije kretanja i s pravim astrobiološkim laboratorijem krenuti će put Marsa 2012. Njegov moderni laboratorij imati će mogućnost vršenja mnogobrojnih istraživanja, pa i ponavljati identična ali s različitim polaznim pretpostavkama. Planira se tako i provjeriti rezultate s Vikinga simulacijom uvjeta u njihovim laboratorijama od prije 32 godine. Budu li rezultati odgovarajući to će značiti novi pristup potrazi i verifikaciji dosadašnjih rezultata potrage za ma kakvim oblikom života na crvenoj planeti.

Veliki NASAin rover MSL sprema se za Mars

Zanimljivo je napomenuti kako su tkz. vjerne inženjerske replike Vikinga, odnosno njegove opreme, početkom i sredinom osamdesetih postavljene na ledena prostranstva Arktika, Antartike pa i pustinjskih područja. Znanstvenike su tada nemalo iznenadili dobijeni rezultati; Viking nije pronašao život ni na Zemlji!

Očigledno je potraga za životom (a i on sam) složenija nego što se to na prvi pogled čini...