Astronomski Magazin

Svemir, taj neodređeni pojam prostor-vremena većina ljudi zapravo i nezna definirati. Čest odgovor na pitanje što je i gdje je svemir izgleda otprilike ovako: To je tamo "gore", tamo gdje su zvijezde i Mjesec, drugi ispravno nadodaju kako su i Sunce i planete dio svemira, treći će reći kako je sve što je "gore" oko nas - svemir. No što je to zapravo svemir i gdje počinje a gdje završava?!

Tanki plavičasti obrub planete predstavlja područje u kojem suvereno vlada naš planet

Na to pitanje neće Vam egzaktno moći odgovoriti niti profesionalci!

Ipak ekipa istraživača s sveučilišta Calgary u Kanadi pokušala je dati odgovor na naizgled jednostavno pitanje; Gdje (za)počinje svemir?
Kanadska svemirska agencija potrošila je 422.000 USD za projekt kojime je nevelikom raketom JOULE-II u Zemljinu orbitu, 200km iznad razine mora, otprmljen set instrumenta pod nazivom Supra-Thermal Ion Imager.

Lansiranje je obavljeno još 19. januara 2007. godine, no rezultati su objavljeni tek ovaj tjedan u časopisu Journal of Geophysical Research. Vremenski odmak od lansiranja rakete s instrumentima te objave podataka od preko dvije godine rječito govori s koliko pozornosti su isti obrađivani na sveučilištu Calgary.

Visinski baloni ma koliko visoko letjeli još su uvijek ispod granice svemira

"Svemir započinje na visini od 118 km iznad razine mora!", kratak je zaključak višegodišnjeg rada na pripremi projekta i obradi prikupljenih podataka! Tijekom samo nekoliko minuta leta, osjetljivi senzori Supra-Thermal Ion Imagera prikupljali su podatke o intenzitetu i međudjelovanju "vjetrova" koje generira atmosfera naše planete te onih koji potječu sa Sunca i iz međuzvjezdanog prostora.

Profesor David Knudsen i njegov bivši student Laureline Sangalli te njihovi kolege s departmana za fiziku i astronomiju sveučilišta u Calgaryu, sveučilišta Clemson, NASAina Goddard Space Flight Center te korporacije T. Zhan of Conseco Inc. po drugi puta u povijesti svemirskih letova mjerili su količinu i intenzitet nabijenih čestica a po prvi puta u svijetu odradili su ciljano i određivanje njihova izvorišta! Razlog tome je nemogućnost istraživanja ovog prostora pomoću satelita (prenisko za za njihove orbite) a istovremeno nalazi se previsoko za visinske balone.

Aparatura lansirana s JOULE-II raketom postigla je svoj cilj: nekoliko dragocjenih minuta u "međuprostoru". Mjerenja su pokazala veliku dozu kompatibilnosti s teorijskim modelima koji su granicu k svemiru postavljali na udaljenostima 80-122km iznad Zemlje. Doduše, neki znanstveni krugovi odmahuju rukom i ukazuju kako je "granica svemira" pozicionirana na 20,7milijuna km daleko od Zemlje gdje njezin gravitacijski utjecaj gubi utrku s silama drugih svemirskih objekata, no to nije predmet ove misje.

U skoroj budućnosti turistički suborbitalni letovi nakratko će prelaziti granicu svemira

Na dobivenoj vrijednosti od 118 km iznad Zemljine površine dolazi do prestanka djelovanja Zemaljskog atmosferskog utjecaja i započinje prostor koji "kontroliraju" vjetrovi i zračenja koji potječu od naše zvijezde ali i međuzvjezdanog prostora. Razumijevanje granice između nas i svemira od krucijalne je važnosti za kompletiranje slagalice međudjelovanja i utjecaja svemira na Zemlju i obrnuto. Mnogobrojne letjelice s i bez ljudske posade nalaze se izvan Zemljina zaštitničkog zagrljaja, oluje svemirskog nevremena povremeno tako jako pogađaju naš planet da značajno utječu na ekosustav, čovjeka i tehnologiju koju koristi. Sve zajedno traži odgovore gdje to započinje svemir, kako bi bolje razumjeli prostor u kojem se nalazimo i kojeg koristimo.

Koliko je ovaj naizgled mali Kanadski projekt važan možda najbolje govori podatak kako će se instrumenti korišteni pri letu rakete JOULE-II nanovo iskoristiti i postaviti na satelit "SWARM" Europske svemirske agencije koji polijeće naredne godine s sličnim znanstvenim ciljevima. Još će nekoliko satelita na sebi nositi sličnu opremu!

Ipak, iako je ovo istraživanje dalo zasad najtočniji odogovor na jedno od fundamentalnih pitanja fizike i astronomije gledano iz teorijsko-praktične (!?, op.a.) perspektive, moramo znati kako svemir ne počinje niti na 122km, niti na 118km, niti na 100km iznad Zemlje! U stvarnosti MI smo skupa s planetom dio svemira. Svatko od nas individua je na velikom svemirskom brodu kojeg nazivamo Zemlja. Svake sekunde naš planet (i mi s njime) prevaljujemo desetke kilometara u sekundi putujući oko Sunca, Sunčev sustav s još tolikom brzinom okreće se oko središta naše galaktike, koja pak još brže putuje svemirskim prostranstvima za koje neznamo imaju li i gdje kraja te da li ne naš svemir samo dio bezbrojnih svemira u kozmosu..
Ova je godina od strane UN-a proglašena Međunarodnom godinom astronomije. Pod krilaticom; "Svemir, na tebi je da ga otkriješ!" i ovaj je članak doprinos razumijevanju beskraja prostora i vremena čiji smo sastavni dio. Slijedeći puta kada Vas pitaju "što je to i gdje je svemir?" slobodno odgovorite kratkom rečenicom.

Svemir - to smo MI.