Astronomski Magazin

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Home Nauka Fizika Prva potpuno električna lokomotiva

Prva potpuno električna lokomotiva

El. pošta Štampa PDF

28. novembar. 2009.

Prva na svetu potpuno električna lokomotiva ima preko 1.000 akumulatora i radi bez prestanka 24 časa

lokomotiva

Iz pouzdanih izvora znam da ovde, na ovom sajtu, ima makar par ljudi koji su ludi za lokomotivama (neki ih i lično voze!). Evo jedne poslastice za njih. Britanska kompanija „Norgolk Southern", gigant njihove teške industrije, jedna je od poslednjih koja je ušla na „zelenu" (ekološku) teritoriju, i to kako - svojom 100% električnom lokomotivom „NS 999". Koristeći 1.080 akumulatora od 12 volti, što mu omogućava da sa jednim punjenjem neprestano radi 24 časa, ovo čudo od mašine emituje 0 štetnih izduvnih gasova, a za to vreme vuče isti teret kao i bilo koja konvencionalna lokomotiva.

Razvijena u saradnji sa Ministarstvom za energetiku, ova regenerativna mašina krije u sebi 1.500 KS i u stanju je da dopuni svoju snagu za samo dva sata.

A na kraju najbolji deo: „Norfolk Southern" otkriva da je proizvodna cena ove lokomotive ista kao i bilo koje druge. Ove lokomotive neće imati sporedne nepovoljne efekte, kao što je to bio slučaj sa prastarim „parnjačama" ili „dizelkama", koje su predstavljale ubitačni izvor gasova „zelene bašte", a uštedeće državnim kompanijama i bezbrojne kilometre električnih kablova i transformatora koje koriste današnje bezbrojne električne lokomotive.

 

About the author dipl. inž. Draško I. Dragović

DragovicDipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći.

Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

 

More about dipl. inž. Draško I. Dragović

Our valuable member Draško Dragović has been with us since četvrtak, 02 april 2009.

Show Other Articles Of This Author

Komentari (3)
3 četvrtak, 03 decembar 2009 00:19
DRadmilovic
Nije baš da težina lokomotive nije bitna.Svaka pruga ima svoju granicu opterećenja po osovini.Izgradnja pruga sa velikim osovinskim pritiskomje znatno skuplja.Skuple su ne samo šine nego i pragovi, pa onda donji stroj koji se sastoji iz više slojeva, pa i ta pruga je teža za održavanje i skuplja.Recimo jedan gkilogram čine za brzine do 160 i osovinskim pritiskom je bio pre par godina jedan evro.Jedan metar je težak 79 kilograma, pa vidi koliko košta kilometar pruge samo u šinamaa gde je ostalo.Sada su baterije tehnološki mnogo naprednije i odnos snage i težine povoljan pa je noguće ih ugadirti u tolikom broju na lokomktivu.Ne zaboravi da ta lokomotiva treba da vuče sebe samu plus teret.Inače sve američke dizel lokomotive imaju ugrađenu i elektro-dinamičku kočnicu koja na velikim i dugačkim padovima održava brzinu tako što se njeni elektromotori, koji se nalaze na svakoj osovini po jedan i oni su ti koji pokreću lokomotivu, vezuju tako da rade kao generatori jednosmerne struje.Do sada se ta energija trošila na posebnim otpornicima , gde se pretvarala u toplotnu.Kod električnih lokomotiva takođe mamo tu kočnicu i ona kod nas tu struju tršši na otpornicima a u svetu proizvedenu energiju vraća u mrežu.Kod ove lokomotive o kojoj je reč ta energija se koristi za punjenje baterija.
...
2 utorak, 01 decembar 2009 15:35
opet miki
Zanimljivo kako se niko ovoga nije setio. Lokomotiva je pogodna za ovakav vid pogona jer joj težina nije ograničavajući faktor, spada u "profesionalna" prevozna sredstva što znači da željeznica može da trpi amortizaciju akumulatora i da planira infrastukturu prema potrebi, može da planira rute da se optimizuje potrošnja akumulatora...

Da ne pričamo koja je cena elektrifikacije mreže i održavanja te elektrifikacije.
1 utorak, 01 decembar 2009 13:04
Никола
Наравно, одавно постоје електричне локомотиве, али ово је прва која може да се креће ван електричне мреже.

Занимљиво да ово ником раније није пало на памет. Локомотиве би могле бити погодније за електрификацију од аутомобила пошто им је лакше направити пратећу инфраструктуру.

Такође је занимљиво да, бар колико видим на слици, локомотива нема пантограф.

Dodajte Vaš komentar

Vaše ime:
Vaš email:
Naslov:
Komentar:
  Reč za verifikaciju. Samo mala slova bez razmaka.
Upišite reči sa slike:

Astronomski magazin
AM broj  4
O časopisu AM
Popunite formular da Vas
uvrstimo u spisak članova Kluba čitalaca
FORMULAR
pitanja-odgovori
FIZIKA ČESTICA
Ovo je priča o atomu i njegovim česticama.
PRAZNI ATOMI I POPUNJENA PRAZNINA
Dopuna za članak „Misterije nauke - OD ČEGA JE SVE OVO“
ATOM - Elementrane čestice (Standardni model)
Od čega je sastavljen atom? Šta je to spin? A štasu leptoni, šta kvarkovi?
CRNA RUPA CERNA
Približilo se vreme velikog eksperimenta. O Bože, šta će s nama biti!?
CERN - TRAGANJE ZA BOZONOM
Najmoćniji akcelerator na svetu uskoro počinje jedan od  najvažnijih eksperimenata koji su ikada napravljeni.
LHC - EKSPERIMENT
CERN započeo eksperiment veka

PROPAO SUSRET U SINGULARITETU

LHC u kvaru

klima