Astronomski Magazin

Dvije sofisticirane europske svemirske letjelice SMOS i Proba-2 uspješno su u ranim jutarnjim satima 02. studenog lansirane u svemir.

Letjelica SMOS u Zemljinoj orbiti, umjetnički prikaz

Samo lansiranje obavljeno je ruskom raketom-nosilicom Rockot s nekadašnjeg vojnog raketodroma Plesetsk u sjevernom dijelu Rusije. Već nakon nekolko desetaka sati obje su letjelice uspješno izvukle svoje solarne panele za napajanje električnom energijom te složenu trokut-konstrukciju radioantena nužnih za obavljanje mjerenja. Komunikacija s letjelicama je uspješno uspostavljena. Tijekom narednih nekoliko mjeseci slijedi kalibracija i ispitivanje instrumenata a tada i njihov višegodišnji rad. Cijeli ovaj projekt vrijedan je oko 350 milijuna eura!

SMOS (Soil Moisture and Ocean Salinity) (SMOS) projekt je Europske svemirske agencije. O funkcioniranju letjelice brinuti će Francuska svemirska agencija (CNES). Njegova je namjena istraživanje i mjerenje parametara te međuutjecaja između oceana, zraka i zemlje te salinitet vode i vlažnost tla. Sve u cilju boljeg razumijevanja klimatskih faktora koji utječu na klimu naše planete. SMOS je dio velikog europskog projekta pod nazivom Earth Observation Envelope Program, kojem pripada i ranije tijekom godine lansirana letjelica GOCE, o čemu smo već pisali.

Letjelica SMOS prva je svoje vrste posebno dizajnirana za mjerenje saliniteta voda u oceanima i morima. U tu je svrhu opremljena s čak 69 specijalno dizajniranih antena, postavljenih na posebu konstrukciju u obliku trokuta čija je svaka stranica duljine 3m a koje djeluju kao jedinstven sustav na valnim duljinama od 23cm (1.4GHz). Sustavi nazvani MIRAS i LICEFs, rade na principu interferometrije. To je način rada gdje pojedine jedinke osjetilnog sustava nezavisno jedna od druge šalju podatke u računalo, ono ih zatim skuplja, obrađuje i predstavlja kao finalni proizvod osjetnika (antene i prijemnika) znatno većih fizičkih dimenzija nego što je to ovdje slučaj. Kada bi se koristila samo jedna antena s usporedivom rezolucijom takvu se letjelicu radi velikih dimenzija ne bi moglo lansirati u svemir postojećim raketama!

Podaci koji će u naredne tri godine prikupiti SMOS upotpuniti će se s onima izvršenim zemaljskim postajama te u konačnici koristiti u klimatološkim ekspertizama. Problematika saliniteta vodenih masa u oceanima iznimno je važna za dugoročna predviđanja vremenskih prilika na našoj planeti. Mehanizam tkz. toplinske pumpe poznate iz udžbenika kao Golfska struja održava klimu kakovu poznajemo. Poremećaji saliniteta vode u Atlantiku katastrofalno bi se odrazili po našu civilizaciju, a prijeđemo li "kritičnu točku" Zemlja bi se u svega nekoliko godina vratila u pravo ledeno doba. Možda zvuči paradoksalno ali "tople i vruće godine" te otapanje ledenjaka zapravo su uvod u proces koji u konačnici nosi naziv "bijela snježna grudva" - planet okovan ledom sve do obala Jadranskog mora!

Proba-2, Europski tehnološki demonstrator 725km iznad Zemlje

Druga letjelica, Proba-2, znatno je manjih dimenzija i možemo si ju predočiti poput objekta veličine putnog kovčega. Ona je dio ESA-ina General Support Technology Program-a i namijenjena je istraživanju novih tehnologija koje će tijekom godina biti ugrađene u bespilotne svemirske brodove "Made in Europe".
Od instrumentarija Proba-2 nosi digitalni senzor za istraživanje Sunca, magnetometar visoke preciznosti, uređaje za istraživanje na području fizike, GPS prijemnike, širokokutnu kameru i drugo.. Proba-2 će tijekom dva mjeseca probnog rada i kalibracije instrumenata postići punu radnu sposobnost. Prema planu trebala bi ostati operativna naredne dvije godine.

SMOS se nalazi na orbiti oko Zemlje, 760km iznad površine a Proba-2 je pozicionirana nešto niže na 725km visine.