Astronomski Magazin

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Home Sunčev sistem Planete Zemlja Klima Ekološki samit u Kopenhagenu

Ekološki samit u Kopenhagenu

El. pošta Štampa PDF

9. decembar 2009.
Budućnost planetelogob92

U Bela centru, velikom i modernom kongresnom centru na jugoistoku Kopenhagena započeo je najveći ekološki samit u XXI veku. U organizaciji Ujedinjenih nacija, na pregovore koji traju do 18. decembra dolaze delegati iz gotovo svih zemalja sveta kako bi pokušali da pronađu rešenje za poblem globalnog zagrevanja i usvoje klimatski sporazum koji bi od 2012. godine zamenio Kjoto protokol.

summit

Samit se priprema više od godinu dana, u Kopehagenu na raznim lokacijama već mesecima paralelno teku raznovrsni ekološki događaji i konferencije, a u danskoj prestonici prepunoj stranaca svuda se može čuti kako je Kopenhagen ovih dana "prestonica sveta". S obzirom na značaj novog klimatskog sporazuma i njegove dugoročne posledice za svakodnevni život, ta kvalifikacija nije daleko od istine. 

Putnik koji dolazi u Kopenhagen već na aerodoromu se susreće sa porukom da dolazi na mesto gde bi se mogao promeniti svet. Na skoro svakom skveru u starom gradskom jezgru sa kraljevskim palatama i vladinim zgradama postavljene su izložbe koje prikazuju prizore Zemlje, maštovite modele planete ili džinovske biljke koje u čast samita prave društvo vikinškim kaljevima od bronze. Na svakom mestu se nude ideje i proizvodi označeni sa "CO2 neutral", koji navodno ne doprinose emisiji gasova staklene bašte. 

Može se videti i ogromni polarni medved od leda, kao i novogodišnja jelka osvetljena LED sijalicama kakvu je na trgu ispred gradske skupštine postavila kompanija Simens. Ispred nje se nalazi desetak bicikala koji su povezani sa dinamom i akumulatorom, tako da se okretanjem pedala pale LED lampe na jelci. Na ovom trgu predstavlja se čitav niz velikih svetskih kompanija - svi oni koji razvijaju takozvani zeleni portfolio postavili su svoje štandove i predloge kako da promenite svet kupujući njihove ekološke proizvode. 

Tinjavo osvetljen ekološkim svetlima, sa štedljivim LED semaforima, ledeni Kopenhagen je i mimo samita grad energetske efikasnosti i ekološke svesti, ako ništa drugo, bar je raj za bicikliste. Bicikli se svuda mogu iznajmiti, voze se uprskos vetru koji šiba sa Severnog mora, a sada se na ulicama, pored taksi biciklista, mogu videti i palačinka bicikli koje vozi šest osoba. Gradom prolaze električni automobili i hibridi, a juče je iz Brisela stigao i voz sa evropskim delegatima koji su se odlučili da na samit dođu na način koji ne emiituje CO2.

slika2

Tokom nekoliko poslednjih dana širom Evrope su simultano organizovani protesti kojim su ekološke orgnizacije pokušale da upozore političke lidere na ozbiljnost problema globalnog zagrevanja. 

Američki predsednik Barak Obama kao lider uticajne sile koja spada u najveće zagađivače na svetu pomerio je svoj dolazak za kraj samita. Bilo je predviđeno da on u Kopenhagenu samo zastane na putu za Oslo na dodelu Nobelove nagrade za mir, pa je njegov dolazak na kraj samita (kad tu budu i ostali šefovi država), protumačen kao znak Obamine rešenosti da se nešto zaista dogovori i promeni u Kopenhagenu. Pored njega, dolazak su najavili i drugi veliki zagađivači, Kina i Indija kao i gotovo svi ostali svetski lideri od značaja za ekološka pitanja. 

Hoće li uspeti da se dogovore? Većina ovde prisutnih analitičara govori o tome da je sve na klackalici između interesa zapadnih sila i zemalja u razvoju čiji bi ekonomski napredak novi klimatski sporazum mogao usporiti. I pre dolaska, razne države su već poslale svoje ponude o procentu smanjenja emisije CO2 do 2020. godine, a kako se svaki procenti poen meri milionima i milijardama evra troškova, očekuju se žestoki i teški pregovori o zajedničkom planu. No, svi u Kopenhagenu se bar deklarativno slažu da će se najveća cena platiti ako se ništa ne učini, zbog očekivanih dramatičnih posledica globalnog zagrevanja do kraja veka. 

"Očekivao sam da će nam mnogo ranije stizati rezervacije", kaže gazda jednog od restorana u starom centru Kopenhagena, objašnjavajući kako Danci imaju naviku da rezervišu sto nedeljama pre Božićnih praznika i da ne razume zašto se tako malo delegata obezbedilo unapred, ako su već znali da dolaze u Kopenhagen. U tome i jeste tajna problema globalnog zagrevanja - za razliku od ekološki svesnog Kopenhagena, u mnogim drugim delovima planete se nešto preduzima samo u poslednji čas. 

Slobodan Bubnjević, Nedeljnik VREME.

 

 

About the author B92

B92_logo

Televizija B92 je nastala 6. oktobra 2000. godine. Pre toga preduzeće B92 je delovalo kroz radio program Radio B92 koji je bio osporavan od strane režima do 2000. godine. Ova televizija je poznata i po nazivu devedesetdvojka, a ime je dobila po frekvenciji radio stanice (92,5 megaherca) od koje je televizija i nastala, pri čemu slovo B označava Beograd, uz jasnu aluziju na naziv vojnog aviona B-52.

Televizija B92 je jedna od pet televizijskih kuća koja je u 2006. godini dobila nacionalnu frekvenciju na konkursu za dodelu istih koje je raspisala Republička radiodifuzna agencija u Srbiji.  (izvor: Wikipedia)

Članci iz Nauke sa B92 objavljeni u AM:

More about B92

Our valuable member B92 has been with us since četvrtak, 08 januar 2009.

Show Other Articles Of This Author

Dodajte Vaš komentar

Vaše ime:
Vaš email:
Naslov:
Komentar:
  Reč za verifikaciju. Samo mala slova bez razmaka.
Upišite reči sa slike:

Astronomski magazin
AM broj  4
O časopisu AM
Popunite formular da Vas
uvrstimo u spisak članova Kluba čitalaca
FORMULAR
pitanja-odgovori
klima