Astronomski Magazin

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

B92

El. pošta Štampa PDF

B92_logo

Članci iz Nauke B92 objavljeni u AM

2012.

 

 

 

Kako funkcioniše "Božja čestica"?

El. pošta Štampa PDF

ilustracija-cropČuveni Higsov bozon ima vrlo nezavidan zadatak: on daje masu svim drugim elementarnim česticama. Bez njega bi one unaokolo frenetično „letele“ brzinom svetlosti, suviše lagane da bi obrazovale atome. Kako to takozvana "Božja čestica" radi?


Sve što niste znali o "Božjoj čestici"
El. pošta Štampa PDF

Naučnici su otkrili novu subatomsku česticu koja bi trebalo da je dugo traženi Higsov bozon. To otkriće je jedno od najvažnijih u 21. veku, barem za sada. Međutim, šta je Higsov bozon i zašto je ta čestica bila vredna potrage duge 40 godina?


Šta nam donosi otkriće Higsovog bozona?

El. pošta Štampa PDF
 Početkom ove nedelje svet je obišao video koji nagoveštava da je u CERN-u konačno otkriven Higsov bozon. Ukoliko se ove informacije potvrde, biće to najznačajniji trenutak moderne fizike u prethnodnih 20 godina. Za danas ujutru, 4. jula, najavljena je konferencija za medije koja nam možda donosi informaciju da dugo očekivani Higsov bozon postoji i da je time stavljena i poslednja ciglica u Standardni model. Bilo bi to krunsko dostignuće zasnovano na petodecenijskom radu više hiljada naučnika.
Dalje >>


Otkrivena nova čestica, mogla bi da bude "Božja"

El. pošta Štampa PDF
 Naučnici CERN-a saopštili su da su pronašli novu česticu koja bi mogla da bude Higsov bozon, poznat i kao "Božija čestica". Rezultati višedecenijskog "lova" na česticu koja bi mogla da približi čovečanstvu razumevanje nastanka univerzuma saopšteni su na konferenciji za novinare koja je izazvala veliku pažnju i uzbuđenje širom sveta.
Dalje >>

 


 

Uhvaćen trenutak nakon Velikog praska?

El. pošta Štampa PDF

logob92Nasin svemirski teleskop izgleda da je uhvatio magličastu, gromuljlastu svetlost prvih objekata nastalih u univerzumu sa najvećom preciznošću do sada.


Čovek (ne)će živeti na Mesecu?

El. pošta Štampa PDF

logob92 Nakon što je pre 40 godina američka misija Apolo sletela sa ljudskom posadom na Mesec pokrenuta su nova istraživanja o mogućnostima da ljudi jednog dana žive na tom prirodnom satelitu naše planete.

125 godina od osnivanja AOB


 

El. pošta Štampa PDF
| Nikola Božić

Ove godine se u Srbiji obeležava veliki jubilej nauke - 125 godina od osnivanja Astronomske opservatorije Beograd. Samim tim ovo je i jubilej astronomije u našoj zemlji. U Galeriji Nauke i tehnike SANU u toku je izložba "Kuća na zvezdanom putu" povodom ovog jubileja. U ovom tekstu prenosimo deo dokumenata i fotografija iz istorije prvog naučnog instituta u Srbiji.


 

Srpski naučnik u Americi ostvario snove

El. pošta Štampa PDF
Izvor: novosti.rs | Biljana Radivojevic

Miodrag Mićić, profesor na više univerziteta u Americi: Bavim se naukom koju volim i imam dovoljno vremena za sve svoje hobije, a posedujem kuću, jahtu, avion "pajper čiroki", dobra kola. Plaši se da je u Srbiji sve manje naučnog podmlatka.


Armstrong progovorio o sletanju na Mesec

Svet će sigurno još dugo pamtiti Nila Armstronga kao prvog čoveka koji je prošetao površinom Meseca. Takođe je, međutim, dobro poznata činjenica da američki astronaut vrlo retko govori o legendarnom “velikom koraku za čovečanstvo”.


Da li smo vernici zbog evolucije?

logob92IZVOR: TPORTAL.HR

Istraživanja relativno nove naučne grane tzv. evolucijske psihologije u poslednjih nekoliko decenija pokazala su da se religija razvila kao nusprodukt kognitivnog razvoja čoveka i prilika koja mu je omogućila kvalitetniji opstanak tokom evolucije.


Ko u stvari brine o nauci?

Početkom ove nedelje pokrenuta je inicijativa "SaDA za nauku" sa ciljem vraćanja posebnog ministasrtva nauke, ili objedinjavanja nauke sa visokim obrazovanjem i informacionim društvom. Ova inicijativa je nastavak prošlogodišnje "ReciNE" kampanje tokom koje je preko 5000 ljudi peticijiom podržalo bunt protiv ukidanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja. Kako bismo najbolje sagledali stvarno stanje stvari pozvali smo pokretače ove inicijative da nam objasne modele brige o nauci u svetu.


Naučni scenariji za smak sveta

 
| Nikola Božić

Na početku godine o kojoj se već dugo govori u smislu pseudonaučnog predviđanja takozvanog smaka sveta, jer su ga “predvidele Maje”, dok se novisnki stupci pune kvaziinformacijama, osvrnimo se na moguće stvarne rizike po opstanak planete Zemlje.

Internet magazine “Wired” napravio je popis naučno potkrepljenih scenarija o kojima treba da brinemo. Mi ovde prenosimo sedam scenarija.


Da li nam Sunce zaista preti?

 

 
Izvor: Nikola Božić, B92 Svetski i domaći mediji od jutros prenose dramatičnu najavu da se očekuje da će najveća sunčeva oluja u poslednjih pet godina pogoditi Zemlju u četvrtak i petak i da će to poremetiti rad sistema elektro snabdevanja i komunikacija. Tim povodom razgovaramo sa mladim naučnikom sa Astronomske opservatorije u Beogradu, Ivanom Milićem.

Petnici Sretenjski orden

"Istraživačka stanica Petnica odlikuje se Sretenjskim ordenom drugog stepena, za zasluge u razvoju naučnog podmlatka i unapređenje obrazovanja." kaže se u ukazu predsednika Srbije Borisa Tadića, povodom Dana državnosti.

 


Britanski naučnici izvojevali pobedu nad kreacionistima

 

Vodeći naučnici i prirodnjaci, uključujući prof. Ričarda Dokinsa i ser Dejvida Atenboroua, izvojevali su pobedu nad kreacionistima.


Zašto nam je bitan CERN?

| NIKOLA BOŽIĆ
Predsednik Srbije Boris Tadić sutra će u Ženevi posetiti Evropsku organizaciju za nuklearna istraživanja (CERN) i sa generalnim direktorom CERN-a Rolf-Diterom Hojerom potpisati sporazum kojim će Srbija, ponovo posle nekoliko decenija, postati pridruženi član te organizacije.


2011.

Da li ljudi mogu da izdrže put na Mars?

Izvor: Tanjug

Učesnici eksperimenta simulacije misije na Mars odbrojavaju poslednje sate nakon 520 dana provedenih u izolaciji u kopiji svemirskog broda postavljene u jednom naučnom centru u srcu Moskve.


CERN nije poništio Ajnštajnovu teoriju?

Čudni, brži od svetla neutrini koje je CERN mislio da je video, izgleda da su usporili do brzine dovoljne za očuvanje zakona fizike koji su nam do sada bili poznati.


Koliko je velik Vaš svet?

Svako od nas je barem jednom imao iskustvo malog sveta (malog u smislu poznanstva među ljudima a ne fizičke veličine). Međutim, obično se ne zapitamo da li je to puka slučajnost ili nešto sasvim normalno i očekivano.


Pad Ajnštajnove teorije?

Prema navodima koji su u septembru stigli iz CERNa, detektor Opera u Italiji ulovio je čestice brže od svetlosti. Da li to znači da je Ajnštajnova teorija relativnosti netačna?


Ozonski omotač: kakva nam je budućnost?

Svetski dan zaštite ozonskog omotača obeležava se 16. septembra, s ciljem da se istakne značaj očuvanja ozonskog omotača. On se obeležava od 1994. godine, na dan kada je potpisan Montrealski protokol kojim su predviđene konkretne aktivnosti zemalja i različiti projekti da bi se zaštitio taj omotač.


Šta posle novog nuklearnog incidenta?

TANJUG/BETA - U eksploziji u depou radioaktivnog otpada nuklearne centrale Markul, u blizini Nima, na obali Mediterana na jugu Francuske, danas je poginula jedna osoba a četiri su povređene od kojih tri teško, što je samo jedan u nizu takvih slučajeva širom sveta. Ovo je pokrenuli niz reakcija širom sveta.


Drveće staro 13.000 godina

Pojedine vrste drveća na planeti Zemlji su veoma otporne i dugovečne, tako da poneka stabla dostižu starost od 13.000 godina, a kolonije čak i do 800.000 godina.


Supernova uzbudila astronome

Astronomi su iz Kalifornije detektovali najbližu i najsjajniju supernovu tog tipa u poslednjih 25 godina, hvatajući svetlucanje male umiruće zvezde koja je od nas daleko 21 milion svetlosnih godina.

Gradilište u Petnici
| M. Vidić

Istraživačka stanica Petnica u istoimenom seocetu kod Valjeva uskoro će dobiti novu zgradu. Radovi su uveliko u toku, a prošle nedelje stanicu su obišli potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i ministar prosvete Žarko Obradović.


Marija Kiri: žena koja je otkrila radijum

U jednoj oronuloj šupi i omanjem dvorištu u ulici Lomon, u Parizu, pre nešto više od sto godina započela je nadljudska borba Marije Sklodovske-Kiri i njenog supruga Pjera, tada već poznatog fizičara, sa tonama uranijumove rude, zvane pehblenda. Ruda je, naime, ukazivala na to da se u njoj, pored uranijuma, mora nalaziti još neki radioaktivni element. U potragu za njim dali su se Marija i Pjer.


Da li "Božija čestica" uopšte postoji?

Neuhvatljiv Higsov bozon ili "Božija čestica", ukoliko uopšte postoji, izuzetno se dobro krije, kažu u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) čiji je divovski eksperiment pomoću Velikog hadronskog akceleratora usmeren ka pronalaženju tog sićušnog elementa za koji naučnici veruju da je u osnovi svemira.

Da li se asteroid na putanji ka Zemlji može skrenuti s te putanje? Filmovi Armagedon i Duboki udar pozabavili su se tom temom na svoj način, ali evropljani i kinezi, nezavisno, hoće istinski da ispitaju tu mogućnost. I Evrospka svemirska agencija (ESA) i kineski naučnici se, nezavisni jedni od drugih, spremaju da lansiraju misije za skretanje asteroida koji treba da priđe blizu našoj planeti. Kao meta je izabran asteroid prečnika oko 500 metara nazvan 99942 Apofis (Apophis), koji s verovatnoćom od 1:250.000 može da pogodi Zemlju 2036. godine.


Svako ko se nada da bi prvi vanzemaljac koji bi stigao na našu planetu bio prijateljski raspoložen kao ET iz istoimenog filma, možda je u velikoj zabludi.


Krug oko Univerzuma

Da li je univerzum ravan ili oblika sfere ili je oblika sedla, i na šta tačno mislimo kada postavljamo ovo pitanje? Da li živimo u univerzumu koji liči na lavirint iz Pac-Man-a ili je univerzum beskonačan? Saznaćete u ovonedeljnom izdanju “pitajte fizičara.”
Dalje >>


Beograd i klimatske promene

| Slobodan Bubnjević

letnjim mesecima, temperature u gradovima tokom noći redovno su za nekoliko stepeni Celzijusa više nego u gradskoj okolini. Zbog nepropusnih podloga i urbanizacije, olujne bujice u gradskim i prigradskim naseljima pretvaraju se elementarne nepogode koje mogu i tragično da se okončaju. U isti mah, veliki procenat gradova, posebno u zemljama u tranziciji i razvoju, postaje žrtva zagađenosti vazduha. Zbog tendencije stalnog rasta i fizičkih karakteristika, savremeni gradovi predstavljaju "proizvođače" vremenskih prilika sa značajnim posledicama po kvalitet života njihovih stanovnika.


Društvena mreža za naučnike

| Izvor: Nadežda Veljković / PC Press

Udruženi su jači i pametniji... a i slobodno vreme je u društvu zabavnije. Danas, više nego ikad, to dokazuju društve ne mreže među kojima se javljaju i specijalizovane. Research Gate je mreža za naučnike i istraživače.


Pogled na svemir iz nove perspektive Na našu veliku žalost, nebeska tela ne možemo omirisati. Ne možemo ih čuti, niti okusiti, a, sem Meseca i po kog meteoroida, ni dodirnuti. Jedini izvor informacija nam je svetlost, što ona vidljiva, što neki od drugih oblika elektromagnetnog zračenja: ultraljubičasto, infracrveno, radio, X ili pak gama. Prema tome, primorani smo da taj jedini izvor informacija što bolje iskoristimo: Pre svega izmerimo a zatim i da razvijemo teoriju koja će nastanak i prenos svetlosti (zračenja) povezati sa fizičkim uslovima koji vladaju na nebeskim telima koja posmatramo.

Windows za nauku - u čemu je problem? | Goran Rakić

Evropska investiciona banka odobrila je Srbiji kredit za investicije u nauku i tehnološki razvoj, a komponenta 1 u vrednosti od oko 50 miliona evra odnosi se na ulaganje u novu kapitalnu istraživačku opremu za javne istraživačke ustanove i laboratorije. Kao prvu nabavku te opreme, Vlada Srbije objavila je potpisivanje sporazuma o namerama sa Majkrosoftom, proizvođačem softvera Vindouz i Ofis.

Razvoj učenog društva u Srbiji  

Istorija akademije može se podeliti na četiri veće etape, prema oblicima u kojima je akademija funkcionisala: Društvo srpske slovesnosti (1841– 1864), Srpsko učeno društvo (1864–1886), Srpska kraljevska akademija (1886–1947) i Srpska akademija nauka i umetnosti (od 1947. do danas)


Strast za matematikom Čitaoci mojih poznatih knjiga o matematici znaju šta osećam prema brojevima. Brojevi su portali za ostale univerzume. Brojevi nam pomažu da sagledamo veći univerzum koji je standardno zaštićen od naših malih mozgova, koji još uvek nisu dovoljno evoluirali da bi shvatili matematičko poimanje svemira. Matematičke rasprave na višem nivou pomalo podsećaju na poeziju. Danski fizičar Nils Bor isto je osećao prema fizici kada je rekao: „Mora nam biti jasno da, kada dođe do atoma, jezik može biti korišćen samo kao u poeziji”
Kakvo je stanje u društvenim naukama? U ovom tekstu želimo da objasnimo zbog čega je kvalitet istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da je glavni razlog za to niska međunarodna konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u ovim oblastima.
Šta astronomi vide kroz svoje teleskope?
 Šta to astronomi vide kroz svoje ogromne teleskope? Šta su astronauti videli na Zemlji tokom svog boravka na Mesecu? Kakve to snimke dobijaju svemirski teleskopi poput “Habla”? Kako izgleda čitav naš Sunčev sistem gledano sa obližnjih zvezda? Da biste saznali odgovore na ova pitanja, danas nije potrebno čak ni da izađete iz kuće…


Šta se dešava sa Suncem?
| Nikola Božić  

Dešavanja na Suncu - pege koje blede i smanjena magnetska aktivnost u blizini polova, mogu biti znak da se naše Sunce priprema za period manje aktivnosti narednih godina


Nova otkrića potvrdila Ajnštajnovu teoriju Svetlo se krivi na nebu”, pisalo je u naslovu Njujork Tajmsa 10. novembra 1919. godine. Razlog: stigli su prvi rezultati testova Opšte teorije relativnosti Alberta Ajnštajna. “Naučnici više ili manje uzbuđeni zbog rezultata posmatranja pomračenja”, naslov se nastavljao, donoseći veliko uzbuđenje u to vreme.

Nauka na Androidu

Predstavljamo 10 aplikacija namenjenih za korišćenje na sve popularnijim telefonima sa Android platformom. Aplikacije, subjektivno procenjene kao zanimljive, zabavne, a neke čak i korisne, možete instalirati na svoj telefon uobičajenim načinom preko Android Market-a, a sve navedene aplikacije su besplatne za preuzimanje i korišćenje.

Da li nas oči varaju? | Željko Đurić 

Da bi se u mozgu formirala 3D slika, koja ima dubinu, potrebno je da on od svakog oka dobije nešto drugačiju sliku. Ovo lako možete proveriti tako što pri gledanju u bliski objekat naizmenično zatvorite jedno pa drugo oko – videćete da se položaj predmeta razlikuje. A ako neki objekat posmatrate samo sa jednim otvorenim okom, biće vam teško da ispravno ocenite njegovu udaljenost. Sve trenutno poznate tehnologije koriste ovu činjenicu. I mada se razlikuju, svima je cilj isti – da prevare ljudsko oko.


Pametne ćelije

| Jasmina Lazić  

Postoje u mnogim vrstama tkiva odraslih ljudi, a njihova najveća koncentracija u telu odrasle osobe je u koštanoj srži i krvi. Međutim i ono što se do juče smatralo biološkim otpadom, danas nas može spasiti smrti, dijalize, drhtavih ruku, ćelavosti, bora, starosti i –gubitka voljenih


Šta nas čeka 2020. godine Futuristi su najavili da nas čeka veoma obećavajuća budućnost, sa letećim automobilima, gradovima koji se napajaju sunčevom svetlošću, biogorivom i mnogim drugim stvarima, a sve to do 2020. godine.

Zašto zaboravljamo?

„Ključevi! Gde su mi ključevi?!“, „Kako beše ide onaj broj telefona....”, i “Ko je bio onaj tip..?” su svima poznate fraze. Starenje nosi svoj ceh, i obično znači da postajemo malo zaboravni, što ume da dovede do svakodnevnih neprijatnih situacija.

100 godina Solvejeve konferencije

Pre tačno sto godina, u Briselu, počinju da se organizuju Solvejeve konferencije, koje će postati verovatno najznačajniji skupovi svetskih fizičara i hemičara u istoriji nauke


Hemijska veza

KiriFrancusko-poljska naučnica i verovatno najpoznatija hemičarka svih vremena Marija Kiri, svoju drugu nobelovu nagradu dobila je pre tačno sto godina. No za razliku od Ajnštajnove čudesne 1905. i galilejeve 1609, koje su bile povod obeležavanja međunarodnih godina fizike i astronomije, 1911. za madam Kiri nije bila godina uspeha, već period – najmučnijih iskušenja


Mršavite molekularno

Ćelijski biolozi su danas nalik modernim alhemičarima. Umesto pretvaranja žive u zlato, oni pretvaraju jednu vrstu ćelije u drugu, koristeći tehniku poznatu kao ćelijsko reprogramiranje. Ćelijsko reprogramiranje obuhvata niz tehnika koje omogućavaju promenu epigenetskih markera, kao što je metilacija DNK. Pre tri godine naučnici su uspeli su fibroblaste (ćelije koje sintetišu kolagen) vezivnog tkiva pretvore u embrionalne matične ćelije,koje daljom deobom mogu dati bilo koju ćeliju organizma....

Nauka iza sporta

Da li ste se pitali kako je moguće da Majkl Felps pliva s takvom lakoćom? Kako neki ljudi drže dah i po nekoliko minuta? Kako uspeju da izdrže maratonski atletičari? Odgovor na sva ta pitanja leži u nauci.


Teorija relativnosti pokreće vaš automobil

U poslednje vreme skoro svakodnevno koristimo uređaje za čiju konstrukciju i rad je neophodno poznavanje efekata teorije relativnosti, ali najverovatnije nikad niste pomislili da Ajnštajnova specijalna teorija relativnosti pokreće vaš automobil. Svaki put kad okrenete ključ u vašem automobilu relativistički efekti vam omogućavaju da upalite motor i krenete.

Piše: Milan Milošević


Šta je novo na Internetu? 

Koliko sajtova je otvoreno? Koliko e-poruka je poslato? Koliko korisnika interneta ima? Ovaj tekst će odgovoriti na sva ta pitanja i još mnogo, mnogo više.
Piše: Nikola Božić


Čudesni svet grafena Ove, 2010. godine je Nobelova nagrada iz fizike dodeljena dvojici naučnika za otkrivanje novog materijala. Ovaj materijal će možda dovesti do revolucije u industriji i uvesti nas u novo, ugljenično doba.

Piše: Nikola Veselinović


Nebeska tela na Zemlji

Gledaj tamo na nebu!
Neka ptica!
Avion?
To je supermen!

Ovaj dijalog s početka crtanog filma Supermen bio je prva asocijacija za mnoge ljude srednje generacije koji su pažljivo slušali vesti tokom novembra meseca 2010. Tada je objavljeno da su pomalo uspaničeni građani u nekoliko mesta na jugu Srbije videli izuzetno sjajnu zvezdu padalicu koja je uz eksploziju i prasak proletela iznad njihovih glava i završila negde na teritoriji Kosova.

Piše: Marija Vidić


Zašto je Mark Cukerberg ličnost godine?

Jedan od ključnih razloga može ležati u činjenici da je povezao preko 500 miliona jasno uspevajući da prikaže i njihovu celokupnu interakciju, zato što je stvorio potpuno nov sistem razmene informacija, i ako vam to nije dovoljno, Mark Cukerberg je u potpunosti promenio način na koji živimo naše živote.


Zamislite da proizvodimo robote

Za razliku od Srbije gde se iz budžeta izdvaja za nauku znatno manje od jedan odsto BDP-a, u Francuskoj se daje čak 2,12 odsto bruto nacionalnog proizvoda, što u bogatoj zemlji poput Francuske iznosi čitavih 38,7 milijardi evra.
Piše: Slobodan Bubnjević

Komemoracija za nauku?

14.03.2011 | Slobodan Bubnjević

Kako bi napravili rekapitulaciju i oprostili se od naučne zajednice, poslednji srpski ministar nauke Božidar Đelić, kolegijum ministarstva i 46 zaposlenih u upravo ukinutom Ministarstvu za nauku i tehnološki razvoj, u petak, 11. marta, organizovali su skup u centru „Sava" na kome su predstavili „bilans prethodne dve i po godine i perspektive".

Šta će nama resor nauke?

06.03.2011.
Kao što u evropskim zemljama nauka i visoko školstvo nisu slučajno odvojeni od resora obrazovanja, tako je i u Srbiji bilo pregršt razloga da nauka ne bude samo kap u okeanu problema Ministartva prosvete. Teški problemi nastavnika koji drže nastavu u izdvojenom odeljenju u nedostupnom, brdovitom selu bitno se razlikuju od zahteva naučnika koji apliciraju za evropske FP7 projekte

Piše: Slobodan Bubnjević

Nuklearni rizici

El. pošta Štampa PDF

Sve je počelo na dubini od 32km ispod mora nedaleko od Japana. Dve tektonske ploče su se pomerile i oslobodile energiju veću od 600 miliona atomskih bombi bačenih na Hirošimu. Ova energija je približna energiji koja je oslobođena u zemljotresu na Sumatri koji je izazvao cunami koji je usmrtio 230 000 ljudi pre 6 godina. Pre ovog velikog potresa bilo je nekoliko manjih koji su, praktično, najavili ovaj veliki. Ovi potresi su zabeleženi seizmografima na najbližem kopnu, Japanu. Dodatni problem predstavljalo je i stvaranje cunamija ( „lučki talas“ na japanskom ). Pokreti tla u zemljotresu izazvalo je pokretanje mase vode koja je stala da se talasa na sve strane od centra zemljotresa. I opet, Japan je bio najbliži i na udaru najvećih talasa.

Da li Zemlju čeka novi Černobilj?

El. pošta Štampa PDF

Japan ima 18 nuklearnih elektrana koje zajedno imaju 54 reaktora koji snabdevaju državu sa skoro 29 odsto električne energije.

Radijacija u Japanu opasna za ljude

El. pošta Štampa PDF
| IZVOR: B92, BETA, TANJUG

Tokio -- Posle treće eksplozije u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukušima, nivo radijacije je premašio dozvoljene granice i postao opasan po zdravlje ljudi

Zemljotres koji je “pomerio” Zemlju

El. pošta Štampa PDF

 

Razorni zemljotres koji je pogodio Japan izazvao je neznatno skraćenje dana i pomeranje Zemlje u odnosu na osu rotacije - što su uobičajene pojave u vreme velikih potresa, koje nisu trajne, ističu stručnjaci iz oblasti seizmologije i fizike.

2010.

***

Male životne igre

Matematika

Od igranja šaha do „igranja“ raspoređivanja vojnih baza po svetu, od razmišljanja kojoj devojci u baru prići do analiziranja isplativosti ulaska na novo tržište, od odlučivanja na koju stranu šutirati prilikom izvođenja penala u fudbalu do razmatranja koncepata preživljavanja i produžetka vrste u evolutivnoj biologiji i ekologiji. Oblast (primenjene) matematike koja se koristi u društvenim naukama, uglavnom ekonomiji, ali i biologiji, informatici i filozofiji, nazvana teorija igara nas uči kako da pristupamo rešavanju svih ovih (a i mnogih drugih) problema.
Piše: Stevan Radanović

***

Petnica: verzija 3.0

Petnički ugao

U Istraživačkoj stanici Petnica nesvakidašnja situacija – u petak, 19. novembra, ovde se moglo videti oko pedeset stručnih saradnika, studenata, bivših polaznika, naučnih radnika, članova raznih tela Petnice, ali nigde srednjoškolaca. Obrnuta situacija u odnosu na redovnu. Svi ovi ljudi su se okupili da u razgovoru sa potpredsednikom Vlade Srbije i ministrom za nauku i tehnološki razvoj Božidarom Đelićem saznaju šta će se dešavati u skoroj budućnosti sa Petnicom – ovom, i u svetskim razmerama, veoma posebnom institucijom koja se bavi naučnim obrazovanjem mladih ljudi.

Piše: Nikola Božić

***

Da li je leva ili desna strana prava strana?

Molekul se sastoji od raznih atoma koji su vezama spojeni u jednu celinu. U molekulu ovi atomi mogu biti ponekad rasporedjeni različito i nemoguće je jedan raspored pretvoriti u drugi. Ti molekuli su isti u svakom pogledu osim što su preslikani kao u ogledalu. Ova osobina molekula se zove hiralnost.

Piše: Nikola Veselinović

***

Opažanje boja

Psihologija

Ono što mi opažamo kao različite boje su zapravo svetlosni talasi različitih dužina. Tako, ako propustimo kroz prizmu zrak bele svetlosti na drugom kraju će izaći zraci različitih boja, što znači da se u beloj svetlosti nalaze skoro sve boje koje mi vidimo. Taj vidljivi deo spektra zhavata jedan uzani opseg, od oko 380nm do oko 700nm. Kratki talasi vidljivog spektra odgovaraju plavičastim nijansama, srednji zelenim, a dugi crvenkastim.

Piše: Oliver Tošković

***

Biodiverzitet u krizi?

Biologijalogob92

BIODIVERZITET. Zvuči komplikovano, zar ne? Kada kažemo biodiverzitet mislimo na neverovatnu raznovrsnost živog sveta i faktore koji na tu raznovrsnost utiču. Da bismo vam približili i razjasnili pojam biodiverziteta, poslužićemo se primerom nečega što nam je gotovo svima manje ili više blisko ili poznato, a to je – kafa. Saznajte sve o ovoj zanimljivoj biljci, o njenom prirodnom staništu i komšijskim odnosima s drugim biološkim vrstama iz njenog okruženja uokviru biološke postavke “Kafa sa naučnikom” na ovogodišnjem Festivalu nauke i to u godini očuvanja biodiverziteta (IYB-International Year of Biodiversity).

Piše: Zorana Kurbalija Novičić

***

Dajte šansu inovacijama

Stav

Jedina revolucija koju priznaju sve zemlje i sve ideologije i koju niko ne dovodi u pitanje je naučno-tehnološka revolucija, koja se odigrava upravo sada, ali (uglavnom) ne i ovde. Ta sveobuhvatna revolucija dodirnula je praktično sve tehnološke oblasti, došavši posebno do izražaja u informatici i komunikacijama, biomedicinskim istraživanjima i razvoju novih lekova, digitalnoj tehnologiji, tehnologiji novih materijala, veštačkoj inteligenciji, biotehnologiji, poljoprivredi.

Piše: Uroš Ćemalović

***

Talasna dužina iluzije

Fenomen boja
Svako monohromatsko zračenje koje potiče od nekog izvora svetla ima tačno određenu talasnu dužinu koja na primer može iznositi 570 nanometara. Ovo zračenje u ljudskom oku vidimo kao svetlost tačno određene boje, što je u našem slučaju žuta boja.


Piše: Slobodan Bubnjević

***

Astronomsko punoletstvo

Astronomija
Evo drevnog načina da sami, bez mnogo astronomskog znanja i tehnologije, predvidite totalno pomračenje Sunca i to baš ono koje će se moći videti iznad vaše kuće.

Piše: Slobodan Bubnjević

****

O izumiranju vrsta

Biologija
Izumiranje je za vrstu isto što i smrt za jedinku – neminovan kraj postajanja. Smatra se da je više od 99% vrsta koje su ikada živele izumrlo.

Piše: Mirko Đorđević

***

Astronomija je obeležila XX vek?

Istorija nauke

Krajem ove godine će uslediti retropsektive prve decenije 21. veka, pa i u nauci. Kao uvod u to pogledajmo kako je prošao XX vek što se tiče astronomije.
Piše: Nikola Božić

***

Meteoriti u Srbiji

Blizu Aleksinačke Banje čula se žestoka pucnjava. Neki nađahu da su Turci, drugi da je vulkanska sila zemlju provalila, a mnogi se setiše vreloga kamenja za koje naš narod iz predanja zna da po kadšto s neba na zemlju pada. Zvanična izvešća i četiri komada kamenja od ministra unutrašnjih dela data našem kabinetu na čuvanje, pokazaše da je to odista meteorsko kamenje, rekao je Josif Pančić na sednici prirodno-matematičkog odseka Učenog društva, aprila 1879.

Piše: Branislav Krivokapić

***

Najveća naučna otkrića u 2009.

Gde se stiglo u otkrivanju sveta oko nas? Šta znamo a šta ne? Magazine "Time" je pokušao da da odgovor na to pitanje. Pred vama je izbor 10 najvažnijih naučnih dostignuća u prošloj, 2009. godini.

***

Ljudski mozak i dalje misterija

6. septembar 2010.

Biologija

U poslednjih 20 000 godina ljudski mozak se smanjio za 10 procenata. Pre dvadesetak hiljada godina prosečna zapremina je bila oko 1500 kubnih centimetara, a sada je oko 1350 cc. Izgubili smo deo veličine teniske loptice. I to tako svuda u svetu, i muškarci i žene. Šta to znači? Da li smo gluplji od naših predaka iz pećina ili smo možda izgubili neku drugu sposobnost, možda smo trapaviji, sporiji, neosetljiviji?

Piše: Nikola Veselinović

***

Crkve protiv Hokinga
Nauka i religija

Verske vođe složno su kritikovale tvrdnju Stivena Hokinga, čuvenog britanskog astrofizičara, da je Bog suvišan i da je za stvaranje univerzuma zaslužna sila gravitacije, a ne Tvorac. Teza koju naučnik iznosi u novoj knjizi „Veliko stvaranje“ izazvala je burne reakcije verskih krugova. Predvodi ih poglavar Anglikanske crkve, kentenberijski nadbiskup dr Rovan Vilijams, koji odbacuje Hokingovu konstataciju da savremena fizika ne ostavlja mesta za Tvorca i da nauka može da objasni poreklo svemira.

***

Uticaji Sunca na Zemlju

Polarna svetlost

Mogućnost da se i iz naših krajeva vidi polarna svetlost aktuelna je ovih dana. Na koji način nastaje polarna svetlost i zašto je vidimo samo u blizini polova?
Piše: Milan Milošević

***

Crne rupe

Kompaktni zvezdani objekti

U prethodna dva teksta o kompaktnim zvezdanim objektima opisani su beli patuljci i neutronske zvezde. Ako se masa ovih tela dovoljno poveća, događa se nezadrživa transformacija u treći oblik mrtvih zvezda – crnu rupu. Crne rupe su jedni od najfascinantnijih objekata koji postoje u našem Univerzumu. Njihove osobine su izvor mnogih dilema, debata, paradoksa i problema u fizici ali i isnspiracija velikog broja umetnika i pisaca i nezaobilazni deo moderne pop kulture. Pred vama je treći nastavak ovog teksta.

Piše: Marko Simonović

***

Alisa u zemlji nauke

Kad je reč o najpoznatijim delima Luisa Kerola, romanima „Alisa u zemlji Čuda“ i „Alisa iza ogledala“, dve stvari su gotovo sigurne – prva, da ste na neki način došli u kontakt sa njima, bilo putem knjiga, animiranih ili igranih filmova; druga, da Vam je glavni utisak o Alisinim avanturama da su šašave, besmislene i namenjene (samo) deci. Ovaj članak će pokušati da pruži drugi ugao gledanja na neke od epizoda, kao i oba romana u celini, i da bar delimično pokaže zbog čega su ova dela i danas draga i zanimljiva mnogim ljudima koji se interesuju za matematiku i nauku.

Piše: Stevan Radanović

***

Neobične životinjske vrste 
Biologija

Živa bića i njihovi životni ciklusi nisu interesantni samo naučnicima, već i piscima naučne fantastike. Mnogi od njih su inspiraciju upravo našli u nekim od najneobičnijih parazita. Neke nove parazite danas otkrivamo i proučavamo njihovu fiziologiju, ponašanje, životne cikluse... Divimo im se i čudimo, a neke smo počeli da koristimo još pre 100 godina u biološkoj kontroli.
Piše: Mirko Đorđević

***

Evropski giganti u astronomiji

Južna evropska opservatorija, poznatija kao ESO (European Southern Observatory) je briljantan primer međunarodne saradnje koja je tokom protklih 30 godina dovela do niza fundamentalnih naučnih otkrića u oblasti moderne astronomije i astrofizike. Iako mnogima nepoznata kao takva, ESO je po zvaničnim statistikama najproduktivnija astronomska opservatorija na svetu, sa oko 700 naučnih radova objavljenih godišnje.

Piše: Ivana Horvat

***

Beskonačnost(i)

“Šta se događa kada umremo? Zašto smo ovde? Zašto smo rođeni?... Beskonačnost pripada ovoj klasi pitanja... U isto vreme je zastrašujuće i uzbudljivo razmišljati o tome. Međutim posledice njenog postojanja prevazilaze sve granice našeg razuma...“ (BCC Horizon – Infinity and Beyond)
Piše: Andreja Ilić

***

Jednačina Mundijala

Nauka u fudbalu
Evo jedne situacije. Izvodi se slobodan udarac u blizini linije šesnaesterca, strelac silovito zahvata loptu, predaje joj izvestan efe i ogromnu brzinu, lopta pravi parabolu u letu, visoko nadleće živi zid, skreće bočno od gola, previsoko i predaleko od prečke i taman kad golman u skoku pomisli da će lopta nastaviti ka gol-autu, a deo publike u pozadini gola se naglo trgne – ona bočno skrene sa svoje putanje i na golmanovo zaprepašćenje zakuca se u rašlje gola. Obe strane stadiona zabezeknuto posmatraju. U delu sekunde, tajac se širi hiljadama kilometara oko terena, pred milionima televizijskih ekrana. I pre nego što na jednoj strani dođe do eksplozije oduševljenja, a na drugoj očajanja, svuda se postavlja pitanje – kako je ovakav udarac uopšte fizički moguć?

***

Najveće matematičke zagonetke

Matematika
Svi su čuli za matematičke probleme koji nemaju rešenja, kao što su kvadratura kruga ili trisekcija ugla. Pored toga u istoriji je bilo velikih matematičkih zagonetki koje su svoja rešenja sačekale mnogo pošto su postavljene.

***

Kako je igrati se Boga?

Genetika
Vest da je čovek uspeo da kreira prvi veštački DNK, a da je ćelija u koju je ubačen nastavila da živi i razmnožava se, je obišla svet veoma brzo. Još brže vam B92 u saradnji sa Discovery Chanel donosi intervju sa čovekom koji je ovo uspeo.

***

Holivud uči matematiku

Nauka i film 

Filmski stvaraoci na volšeban način u svoja ostvarenja utkivaju matematička pravila kojima se gledaočeva pažnja vezuje za platno ili ekran. Hoće li se uvesti snimanje mozga posetilaca

***

Atomska fizika i opis prirode

Zadatak nauke je da istovremeno proširi opseg našeg iskustva i uredi ga, i to postiže na različitim, međusobno nerazdvojno povezanim nivoima. Do uočavanja zakona koji nam omogućavaju da sa razumevanjem gledamo na raznolikost pojava, može se doći jedino uz pomoć samog iskustva.

***

Hirošima, naseljeno mesto

Osim totalnog razaranja 69 odsto svih građevina, efekti prve atomske bombe odnosili su žrtve i tokom narednih meseci. Mnogi od stanovnika grada koji su preživeli eksploziju, a koje u Japanu nazivaju hibakuša, "žrtve atomske bombe", bili su ozračeni i umirali su od trovanja radijacijom. Njihova smrt dolazila je sporo, uz jezive, nepodnošljive bolove. Do kraja 1945. broj žrtava narastao je na 140.000, a prema podacima grada Hirošime iz 2004, ukupan broj žrtava atomske bombe je 237.062 ljudi

***

Zašto se zaljubljujemo?

Biohemija Istraživanje biohemijskih procesa u ljudskom organizmu davalo je i nastavlja da daje neverovatno dobar uvid u veliku ...

***

Tornado i u Srbiji

15. maj 2010. Meteorologija Tornado visine oko 200 i širine stotinak metara nosio je preko ruba naselja bukvalno sve pred sobom. Vrtlog je najvećim delom prošao kroz njive, pa su u njegovom naletu ...

Znanjem u vek znanja

... što sam pretpostavio da u ovoj oblasti sa svojim iskustvom i znanjem mogu mnogo da uradim. Na naučnoj zajednici i građanima je da ocene naš rad. Anketa koja je sprovedena pokazala je da je više od dve ...

... nedelju dana, da bi moglo biti i nasumično i to ne bi promenilo stvari iz perspetive meteorologa. Efekat leptira Shodno tome, jedna od definicija haosa je: naizgled nasumično ...
***

Fotografija u nauci

... organizovana u IS Petnica od 15. do 19. aprila 2010. koja je ovoga puta bila posvećena primeni fotografije u nauci. Piše: Vladimir Pecikoza 23. april 2010. Fotografija U valjevskom Narodnom ...

***

Snovi i simulacije

.. kako kaže Norbert Bolz, postaje pametnije od mišljenja. Stvarnost i simulacije Sudbina ljudske rase u budućnosti zavisiće, dakle, od (ne)milosti mašina. To nas vraća na Matriks gde su ljudi živuće ...

***

Zdrava škola

... bi uspeli, ni to ne bi bilo dovoljno. Znanje nije dovoljno. Tempo promena je suviše brz. I znanje zastareva. Više je razloga zašto je danas škola nezdrava. Ako uspešnost škole baždarimo prema prosečnim ...
***

Neutronske zvezde

... objekti su neutronske zvezde. Ovo je drugi nastavak serijala o kompaktnim zvezdanim objektima. Piše: Marko Simonović 15. april 2010. Kompaktni zvezdani objekti Možete li da poverujete u ...
***

CERN: Rađanje nove fizike
CERN: Uotorak, 30. mart 2010. godine je istorijski datum u istoriji nauke po tome što je tog dana konačno uspešno započet eksperiment koji predstavlja mnogi bi rekli..

***

Fraktalna dimenzija ... dimenzija postao je deo pop kulture koliko i nauke, što često dovodi do zabune oko njegovog pravog značenja. Ovde ćemo bliže definisati pojam dimenzije da bismo potom lakše upoznali misteriozne fraktale ...*

**
Nije lako biti eritrocit, crveno krvno zrnce. To je posao koji traje 24 časa dnevno, bez pauze, bez predaha. Idi ovamo, idi tamo, stalno u pokretu. Raznim tkivima u organizmu kiseonik je stalno potreban ...
***

Energetika Kad je naručite, dovešćete je malo većim kombijem, istovariti i instalirati pred kućom, da bi se potom celo vaše naselje iz nje napajalo strujom. Šta se krije iza kalifornijskog spektakla ...

***

Svetlost do najsitnijeg detalja

... relacije koje nam omogućavaju da na osnovu spektra dolazimo do podataka, već se svi gore pomenuti uslovi u zvezdanim atmosferama do detalja simuliraju na modernim računarima i kasnije uopredjuju sa ...

Energetika Kada je pre skoro dva milenijuma u Aleksandriji, helenski naučnik Heron izmislio parnu mašinu Eolipilu (pila –lopta, Eol- bog vetra) sigurno nije mislio da je ta naprava preteča parne ...

***

Naftna mrlja u Meksičkom zalivu
EkologijaNajvećoj ekološkoj katastrofi u protekloj deceniji na naftnoj platformi Deepwater Horizon u Meksičkom zalivu u more će za 80 dana da istekne toliko nafte, koliko bi "fijatu punto" bilo potrebno 

***

Budućnost snabdevanja energijom

Energetika Kada je pre skoro dva milenijuma u Aleksandriji, helenski naučnik Heron izmislio parnu mašinu Eolipilu (pila –lopta, Eol- bog vetra) sigurno nije mislio da je ta naprava preteča parne ...
***
... Lae na Papua Novoj Gvineji pamti još samo jedan čovek. Od pre nešto više od godinu dana utihnuo je i jezik ezah, smrću njegove poslednje govornice Meri Smit Džons. Ni Evropa nije zaštićena  ...

Edisonova sijalica

... Edison nije bio prvi čovek koji je konstruisao sijalicu. Zapravo, istoričari nauke smatraju da su čak 23 pronalazača pre Edisona došla do uspelog rešenja električne lampe, ali je Edisonova sijalica ...

Muzeji bez viza

Muzeji nauke Interesantno je kako se neki datumi pamte, i dovoljno je da se spomenu bez ikakve dalje naznake šta se tog dana desilo, pa da svako krene da klima glavom i da u potpunosti razume kako ...

Dirižabl pre Cepelina

Prošlo je skoro 100 godina od smrti Ognjeslava Kostovića (1851–1916), srpskog konstruktora i pronalazača, koji je prvi u svetu projektovao dirižabl sa čvrstom konstrukcijom, skoro dve decenije pre ...

Perspektive istraživačkog rada u Srbiji... 

Srpskog Instituta za javnu diplomatiju, počela da pišem tekst na temu istraživačkograda u Srbiji, reči nisu tekle glatko. Početak priče izmicao se danima, nedeljama; misli su brujale u glavi, a jasni ...

***

Ekološka svest ... 

Ekološka kultura proizilazi iz ekološkog pogleda na svet koji se bazira na ekološkim znanjima i kritičkom vrednovanju odnosa prema životnoj sredini. Formiranje ekološke kulture ...

***

... i toksikologiji i fizici. Podjednako raduje saznanje da su se među „zvezdama u usponu” našla i dvojica srpskih naučnika: akademik Ivan Gutman s Prirodno-matematičkog fakulteta ...  
***
 
Gradovi budućnosti
Epitet "pametnih gradova" dobijaju oni koji se bore da stanovništvu obezbede udoban život, kvalitetan prevoz, zdravstvenu zaštitu, dovoljno posla, zabave i čist vazduh. Ali, ...
 
***

... jonizovani mogla da se sabije do jako velikih gustina. Edington je ispravno pretpostavio da su beli patuljci neka vrsta „potrošenih“ zvezda koje su pod uticajem svoje sopstvene gravitacije jako sabijene. ...

***

Čudna naučna otkrića

Zašto više mleka daju krave koje imaju imena? A oko toga da li je opasniji udarac praznom ili punom pivskom flašom i da li se ženski grudnjak može pretvoriti u zaštitnu masku, kao i drugih pitanja od presudnog značaja za razvoj civilizacije, vrte se dobitnici ovogodišnjih nagrada Ig Nobel

***

Sociologija i zdravlje

Način ishrane kao način života

Gde se zagubio sinhronizator ljudskih potreba? U evolutivnom toku ili u samom demijuruškom činu, u božanskom delu nesavršenog ljudskog bića ili u autonomnomnosti čovekovih nesvesnih, neracionalnih motiva, koji se često zadovoljavaju u pohlepi i proždrljivosti? Ili će ga čovek, koliko sutra, moći ugraditi, kao čip, u svoj „metalni" mozak? Od tada, i do tada, ljudsko biće se okreće u vrtlogu svojih haotičnih poriva (kojima poreklo ne zna, a ishodišta tek naslućuje) za ovom ili onom vrstom hrane, za ovolikom ili onolikom količinom, za njihovim proizvoljnim srazmerskim samerljivostima. - da podmiri fiziološku glad i da obezbedi obnavljanje ćelija, pa tako i svoje preživljavanje.

***

Psihologija

Umetnost i snovi

U 21. veku sa sigurnošću znamo da je anksioznost najčešća emocija u snovima. Znamo i da su najčešća iskustva proživljena u snu vezana za školske situacije, otmice, pad, let i kašnjenje. San, međutim, nije samo znak koji treba dešifrovati ili statistički obraditi, već ga njegova dvosmislenost, njegova ambivalentnost kao i prostor koji ostavlja za subjektivnu interpretaciju čine polugom mašte gotovo isto koliko i oruđem nauke. U snu je mašti pušteno na volju pa je zato san oduvek bio inspirativan materijal u izgradnji umetničkog dela.

***

Intrervju: Mihailo Čubrović

Dublji pogled u kvantnu supu

Devet desetina mog rada i proračuna na kraju završi u korpi za otpatke i verujem da u tome nisam izuzetak, kaže skromno naš mladi teorijski fizičar Mihailo Čubrović, koji u holandskom institutu „Lorenc" proučava kvantnu materiju

2009.
2008.

Vesti iz Sunčevog sistema
Vodič kroz svetove vanzemaljaca
Nemoguće stvari koje su ipak ostvarene
Nagoveštaj „vremena pre Velikog praska“
Šta bi bilo: Svet bez Isaka Njutna
CERN započeo eksperiment veka
Broj sa najviše muka
Svemirske novosti
Kosmologija u petnaestoj brzini

2007.

Bizarni eksperimenti
Kuda idu roboti?
CSI: Belgrade
Naučno je dokazano da je ovo reklama
Vesti iz Sunčevog sistema

 

Our valuable member Astronomski magazin has been with us since petak, 16 januar 2009.

Show Other Articles Of This Author

Dodajte Vaš komentar

Vaše ime:
Vaš email:
Naslov:
Komentar:
  Reč za verifikaciju. Samo mala slova bez razmaka.
Upišite reči sa slike:

Astronomski magazin
pitanja-odgovori
 Još o Suncu
U starom AM postoje interesantni članaci o SUNCU.